Informator o radu Doma zdravlja Štrpce

Preuzmi Informator o radu Doma zdravlja Štrpce

 
Kontakt telefon ** 0290/70-803 ** prijava na Korona virus

Dom zdravlja Štrpce je otvorio posebnu telefonsku linjiu za prijavu sumnji na Korona virus.  Na navedeni broj mogu pozivati pacijenti koji imaju povišenu temperaturu, kašalj i gušenje. Pregled pacijenata sa navedenim simptomima vršiće se na kućnoj adresi.

 
Vaganje štete i koristi od leka

Novi lekovi su moćni instrumenti u načinu lečenja bolesti. U isto vreme, oni su specifična i visoko profitabilna roba. Zbog toga je u terapiji lekovima važno dobro ?izvagati? rizik i korist. Farmakovigilanca je nauka novijeg datuma čije su aktivnosti usmerene na otkrivanje, procenu, analizu i prijavljivanje neželjenih reakcija lekova (NRL), kao i na sprečavanju pojave ovih reakcija u toku lečenja ljudi.

U cilju racionalne i bezbedne primene lekova, Nacionalni centar za farmakovigilancu u okviru Agencije za lekove sarađuje sa Svetskom zdravstvenom organizacijom. Jer, osim što to omogućava uključivanje u savremene tokove u svetu, s druge strane otvara direktan pristup bazi podataka u Upsali, koja do sada ima pet miliona evidentiranih neželjenih reakcija na lekove. Drugim rečima, iako nema prijave u našoj zemlji, vidimo da je bilo neželjenih reakcija u svetu.

Opširnije...
 
Kada krvni pritisak opadne

Prilikom merenja krvnog pritiska određuju se dve vrednosti: sistolni ili gornji pritisak (pritisak u krvnim sudovima kada se srce zgrči i punom snagom istiskuje krv) i dijastolni ili donji (pritisak u krvnim sudovima između dva otkucaja srca, u trenutku kada je srce potpuno opušteno). Krv se potiskuje zahvaljujući razlici u pritiscima koja postoji između srca i malih krvnih sudova u perifernim tkivima. Vrednosti pritiska se stalno menjaju zavisno od dnevnih aktivnosti, stresa, količine adrenalina, tečnosti i soli u cirkulaciji.

Opširnije...
 
6 prirodnih lekova protiv glavobolje

Kad glava zaboli, većina ljudi poseže za lekovima, iako ima dosta prirodnih sredstava koja efikasno mogu da zaustave bol, kaže bečki lekar Hademar Bankhofer. Primenite neki od njegovih saveta.

Popijte vodu


Mnogi pacijenti tek u razgovoru s lekarom zaključe da ih glava boli zbog dehidratacije, odnosno nedovoljnog unošenja tečnosti. Zbog toga svi oni koji pate od čestih glavobolja dnevno treba da piju najmanje litar i po vode, savetuje Bankhofer.

Opširnije...
 
Treći u svetu po broju umrlih od infarkta

Srbija se nalazi na trećem mestu u svetu po broju umrlih od infarkta miokarda, odmah nakon Rusije i Ukrajine.

Pošto spadamo u zemlje sa visokim rizikom, Ministarstvo zdravlja Srbije predstavilo je nacionalni program prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti u Srbiji do 2020. godine. Cilj je smanjenje prevremene smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova.

Opširnije...
 
Telefoni dežurnih epidemiologa

Gradani koji sumnjaju da imaju simptome novog gripa mogu da se jave dežurnim epidemilozima na teritoriji Srbije, na sledece brojeve telefona:


Beograd – 3238102 i 2078670;
Novi Sad – 064-2262938, 063-8225776 i 065-8663312;
Subotica – 064-2270234;
Opširnije...
 
Stop pandemiji gripa

Šta je grip (influenca)?

Sezonski grip je respiratorna zarazna bolest izazvana humanim virusom influence (A i B) i javlja se u epidemijama. Grip predstavlja značajno opterećenje drustva u pogledu troškova zdravstvene zaštite i izgubljene produktivnosti. Zaraznost je najveća odmah po nastanku simptoma i najčešće traje 5 dana (kod dece do 7 dana) .

Opširnije...
 
Šta je najbitnije znati o alergijama

AlergijaIzraz alergije odnosi se na neprirodnu reakciju odbrambenog sistema organizma na materiju koja obično nije škodljiva. Javljaju se u raznim oblicima i razlikuju se po težini i to od blago neugodnih simptoma do onih opasnih po život. Precenjuje se da petina stanovništva razvijenog sveta pati od alergije. Iako se alergije mogu rasplamsavati i smanjivati tokom celog života najčešće se javljaju u mladosti, a nove alergije nakon četrdesete godine života su retkost. Ovo se ne odnosi na alergiju na lekove i kontaktne alergije na različite hemikalije. Najteži oblik alergijske reakcije je Anafilaktički šok koji može biti i smrtonosan.

Opširnije...
 
Kako sačuvati zdravlje u vrelim letnjim danima

LetoNakon kratkotrajnog zahlađenja, ponovo smo suočeni sa vrelim danima i visokim temperaturama. Ovakve vremenske (ne) prilike posebno teško podnose starije osobe i hronični bolesnici. Ove kategorije stanovništva posebnu pažnju treba da obrate na sledeće: Bez velike potrebe u periodu od 10 do 17 časova ne treba da izlaze u spoljnu sredinu. Što više vremena treba da provode u rashlađenim i zamračenim prostorijama. Ako se prostorije rashlađuju klima uređajima, temperaturu na uređaju podesiti tako da razlika u odnosu na spoljnu temperaturu ne bude veća od 5 stepeni. Ovo je veoma važno, jer prilikom naglog izlaska u spoljnu sredinu može doći do toplotnog udara.

Opširnije...
 
<< Početak < Prethodna 1 2 Sledeća > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL